Ljudski su se jezici razvijali tisućljećima, vjerojatno počevši od veoma jednostavnih glasanja koja su se onomatopejski razvila u složenu koherentnu cjelinu koja se neprekidno razvija. Primitivni jezici ovise o okruženju, geografskom kontekstu, dok su složeni jezici i službeni jezici relativno „umjetni“ pošto se njihov izvor temelji na manjem uzorku govornika.
Tako i kod govornika jednog jezika možemo primijetiti dijalekte, naglaske koji ovise i o geografskom kontekstu i o geopolitičkom kontekstu: migracije stanovništava, seljenje u drugo okružje, miješanje stanovništva.
Kada govorimo o „čudnim“ jezicima, odmah moramo reći da su svi tuđi jezici „čudni“. Prosječnom Hrvatu kantonski kineski zvuči kao da netko sjecka luk, dok španjolski zvuči kao da cijela zemlja, izuzev Baskije, ima govornu manu kod slova „s“. No, neki su jezici jednostavno čudni, u smislu da jednostavno nemaju odgovor da/ne u svojoj strukturi, poput jezika Chalcatongo Mixtec. Kako smo ga već spomenuli, možemo i početi s njim.
Chalcatongo Mixtec: Meksiko
„Ni da, ni ne“
Chalcatongo Mixtec priča oko 6 tisuća govornika u Oaxacai u Meksiku, i statistički je najčudniji jezik na svijetu, prema lingvistu Tyleru Schnoebelenu. Ukratko, ima jezičke temelje koji nemaju nikakve veze s drugim jezicima na svijetu. Schnoebelen je analizirao 2,676 jezika koristeći se Svjetskim Atlasom Jezičnih Struktura, gledajući koji jezici dijele 192 različita jezična svojstva, a koji ne. Tako je došao na zaključak da je Chalcatongo Mixtec komparativno najčudniji jezik na svijetu. Jedno od čudnijih svojstava jezika je nemogućnost odgovora na da/ne pitanja. Jednostavno u sebi nema mogućnost pitanja na koje postoji odgovor da ili ne. Ako želimo shvatiti ovaj jezik, moramo se samo sjetiti svojih baka, koje neovisno o tome što odgovorite na pitanje: „Jesi gladan/gladna?“, stavljaju vam 5 tanjur sarme dok vi, šireći se po trbuhu, pokušavate disati. Ovo je jedini jezik na svijetu s ovim svojstvom.
Tuyuca: Amazonska prašuma, Brazil
„Kako to, kako to, kako to znaš?“
Jezik Tuyuca pripada skupini aglutinativnih jezika (turski, swahili, baskijski, finski, estonski, mađarski, japanski, korejski itd.), što znači da je to jezik u kojima se riječi tvore slaganjem morfema. To je vrsta sintetičkog jezika gdje svaki dodatak predstavlja jedinicu značenja, dok se osnova riječi ne mijenja Dobar primjer donosi turski: ev („kuća“) – evler („kuće“) – evlerim („moje kuće“) – evlerimde („u mojim kućama“). Osim što je aglutinativan jezik, Tuyuca posjeduje „dokazno“ svojstvo. Pretpostavka glagolima u Tuyuca jeziku je osjećaj za znanje određenih stvari. Ne možete neke stvari reći tek tako, već ih morate potvrditi glagolom. Primjer: Dječak je igrao nogomet (znam jer sam ga vidio): diga ape-wi; ili Dječak je igrao nogomet (pretpostavljam): diga ape-hiyi. Zbog toga ga slobodno možemo nazvati pravosudnim jezikom, jer govornici moraju provjeravati činjenice kako pričaju.
!Xóõ: Bocvana
„Ovaj mi je jezik kliknuo“
Vjerojatno jedan od najstarijih jezika na svijetu, ovaj jezik južne Afrike može se ponositi svojim onomatopejskim podrijetlom. Govori ga oko 3 tisuće govornika Namibije i Bocvane. Sam jezik posjeduje oko 122 suglasnika, a najpoznatiji je po klikovima, tj. coktajima. Jezik nema službenu abecedu, pa samo stavljanje na papir izgleda kao pisanje diplomskog rada na engleskoj tipkovnici
Vodeći svjetski stručnjak, Tony Traill, zbog zahtjevnosti jezika i suglasnika razvio je lezije na larinksu. Kasnije je otkrio da svi odrasli govornici razviju iste lezije na larinksu.
Silbo Gomero, Kanarski otoci
„Originalni Twitteraši“
Silbo Gomero, poznat kao zviždeći jezik otoka La Gomera, razvijen je kako bi se preko dubokih klanaca i uskih dolina prenijela neka informacija. Silbo Gomero replicira otočki materinji jezik (kastiljanski španjolski) tako da se svaki samoglasnik i suglasnik zamjenjuje zviždukom. Dva različita zvižduka zamjenjuju vokale, a ima u sebi i četiri zvižduka za suglasnike. Zvižduci se mogu razlikovati prema visini, tonu i prema tome jesu li isprekidani ili kontinuirani. Tečan zviždač (silbador) može prenijeti bilo koju poruku. Da bi se spriječio njegov nestanak, od 1999. godine se uči u školama, pa možete zamisliti tu graju u razredu.